Od 1. listopada 2026. uz cijenu svakog proizvoda u vašem webshopu mora stajati još jedan iznos — sidrena cijena. A referentni dan po kojem se ona određuje bio je 10. rujna 2026., dakle već je prošao. Ako od tada mijenjate cjenik bez evidencije, podatak koji vam treba više ne postoji nigdje.
Uz nju idu još dvije: starije pravilo o najnižoj cijeni u posljednjih 30 dana i obveza objave cjenika. Prve dvije se stalno miješaju jer obje izgledaju kao „ona precrtana cijena", a to su različite stvari s različitim pravilima. U ovom tekstu ide i psihologija iza sidrenja i točno što zakon traži.
Sidrena cijena ima dva značenja
U marketingu je sidrena cijena (engl. anchor price) svaki iznos koji kupcu pokazujete uz stvarnu cijenu kako bi stvarna cijena dobila kontekst. Najčešće precrtana.
U hrvatskom zakonu od 2026. „sidrena" ili bazna cijena ima usko, tehničko značenje: maloprodajna cijena koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prošlosti. Nije stvar procjene ni marketinga — to je povijesna činjenica.
Prvo značenje objašnjava zašto drugo postoji.
Zašto sidrenje uopće djeluje
Pojam potječe iz rada Amosa Tverskog i Daniela Kahnemana iz 1974. o heuristikama i pristranostima. Opisali su sidrenje i prilagodbu: kad ljudi procjenjuju nepoznatu vrijednost, uhvate se prve brojke koju vide i od nje se pomiču — ali premalo. Prva brojka ostaje presudna, čak i kad je očito nasumična.
U njihovu pokusu sudionici su vrtjeli kolo sreće koje je dalo broj, pa procjenjivali koliko afričkih država ima u UN-u. Oni koji su dobili veći broj davali su osjetno veće procjene. Kolo sreće nema veze s UN-om — i svejedno je pomaknulo odgovor.
Dan Ariely opisuje ponudu pretplate na The Economist koja je izgledala ovako:
- samo web — 59 $
- samo tisak — 125 $
- tisak + web — 125 $
Srednja je opcija besmislena: za isti novac dobijete manje. Ali njezino je postojanje treću opciju učinilo očitim izborom i većina je birala nju. Kad je srednja opcija maknuta, većina je prešla na najjeftiniju. Nitko nije kupovao srednju opciju — bila je ondje da druge dvije dobiju smisao.
Istraživanje Wansinka, Kenta i Hocha iz 1998. pokazalo je da natpis „najviše 12 komada po kupcu" povećava prosječnu kupljenu količinu u odnosu na isti proizvod bez ograničenja. Broj 12 postaje polazište.
Cijena, dakle, sama po sebi nije ni visoka ni niska — postaje jedno ili drugo tek u odnosu na nešto. Upravo zato zakonodavca zanima što je to nešto.
Obveza prva: sidrena (bazna) cijena
Zakon o zaštiti potrošača definira baznu cijenu kao „maloprodajnu cijenu koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju" (čl. 4. st. 2. t. 2.). Članak 7. nalaže da se uz maloprodajnu cijenu i cijenu po jedinici mjere ističe i bazna cijena.
Ključne razlike u odnosu na sve što ste dosad radili:
- Prikazuje se uvijek — ne samo dok traje akcija.
- Vezana je uz jedan konkretan datum, a ne uz vašu redovnu cijenu.
- Vrijedi i za usluge, ne samo za robu.
- Ističe se i u oglašavanju — na letcima, plakatima, digitalnim oglasima i na web-stranici.
Datumi
Koji je to dan, za koje proizvode i na koji način — propisuje ministar pravilnikom (čl. 7. st. 11.), a ne sam zakon. Po važećem pravilniku:
- 2. svibnja 2025. — referentni dan za robu široke potrošnje
- 10. rujna 2026. — referentni dan za sve ostale proizvode i usluge
- 1. listopada 2026. — od tada je prikaz obvezan
To što dan propisuje pravilnik, a ne zakon, znači i da se može promijeniti. Tko to rješava kroz softver, neka to bude postavka, a ne broj zakucan u kod.
Zašto je ovo hitno
Cijena od 10. rujna 2026. ne može se izračunati unatrag. Ako niste vodili evidenciju, jedino što imate je trenutna cijena — i ona je dobra aproksimacija samo dok je niste promijenili. Svaka izmjena cjenika od tog dana nadalje trajno kvari podatak.
Obveza druga: najniža cijena u 30 dana
Ovo je starija obveza, iz Omnibus direktive (EU 2019/2161), prenesena Zakonom o zaštiti potrošača (NN 19/22) i pooštrena izmjenama iz NN 59/26, na snazi od 17. lipnja 2026.
Tijekom trajanja posebnog oblika prodaje trgovac je dužan istaknuti cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja te prodaje i najnižu cijenu koju je primjenjivao za istu robu tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje.
— Zakon o zaštiti potrošača, članak 19. stavak 4.
Ista referenca vrijedi za rasprodaju (čl. 21.) i sezonsko sniženje (čl. 22.). Za razliku od bazne cijene, ova se prikazuje samo dok sniženje traje.
Dio koji se najčešće previdi
Članak 7. stavak 2. kaže da se, osim snižene cijene i najniže cijene u zadnjih 30 dana, ne smiju isticati druge cijene.
Uobičajena praksa „redovna cijena, pa precrtana stara, pa snižena" time otpada. Precrtana cijena nije dodatak uz najnižu cijenu u 30 dana — ona je njome zamijenjena.
Obveza treća: objava cjenika
Članak 7. stavak 9. Zakona nalaže objavu cjenika. Za webshop to u praksi znači da cjenik mora biti dostupan u strojno čitljivom obliku, na javnoj adresi, i da se održava ažurnim.
Tu se miješa još jedna stvar. Odluka iz NN 75/2025 propisuje objavu strojno čitljivog cjenika svaki radni dan do 8 sati — ali ona se odnosi na supermarkete, hipermarkete, diskonte i Cash&Carry, ne na tipičan webshop. Za webshop stoji obveza iz članka 7. stavka 9. To nisu iste obveze i ne treba ih spajati.
Dvije cijene jedna uz drugu
| Sidrena (bazna) cijena | Najniža cijena u 30 dana | |
|---|---|---|
| Osnova | čl. 4. st. 2. t. 2. i čl. 7. | čl. 19. st. 4., čl. 21., čl. 22. |
| Kada se prikazuje | uvijek | samo tijekom sniženja |
| Odakle iznos | cijena na točno određen dan | najniža cijena iz prethodnih 30 dana |
| Mijenja li se | ne, fiksna je | da, klizi s vremenom |
| Od kada | 1. listopada 2026. | 28. svibnja 2022. |
Iznimke
- Lako pokvarljiva roba i roba kojoj brzo istječe rok uporabe izuzete su od 30-dnevne obveze (čl. 19. st. 5.).
- Progresivna sniženja robe s kratkim rokom smiju se referencirati na cijenu neposredno prije sniženja, uz uvjete iz čl. 24.
- Personalizirani popusti — kod koji kupac sam unese, popust iz programa vjernosti, individualna ponuda — nisu objava o sniženju cijene.
- Paketi i uvjetne ponude („2 za 1", „gratis uz kupnju") nisu sniženje cijene pojedinog proizvoda, ali podliježu pravilima o nepoštenoj poslovnoj praksi.
Četiri greške koje inspekcija najlakše uhvati
Cijena koja je dignuta da bi se spustila
Proizvod mjesecima stoji 60 €. Tjedan prije akcije ide na 100 €, pa se „snižava" na 69 €. Upravo je ovo pravilo 30 dana i osmišljeno spriječiti — referenca ostaje 60 € i stvarnoga sniženja nema.
Postotak izračunat prema pogrešnoj osnovici
Redovna cijena 100 €, u zadnjih 30 dana proizvod je već bio na 80 €, sada ide na 70 €. Oznaka „-30%" nije točna. Prema zakonskoj referenci stvarni je popust -12,5%. Oglašavanje većega popusta nego što se daje nepoštena je poslovna praksa, neovisno o članku 19.
Tri cijene na kartici proizvoda
Maloprodajna, precrtana i snižena jedna pored druge. Jedna je od njih višak.
Sniženje koje nikad ne prestaje
Ako je proizvod „snižen" jedanaest mjeseci godišnje, snižena cijena jest redovna cijena. Nakon prvih 30 dana referenca postaje ta ista snižena cijena i popust se matematički poništava.
Primjer kroz vrijeme
| Razdoblje | Cijena | Što smijete prikazati |
|---|---|---|
| 1.–20. ožujka | 100 € | 100 € |
| 21.–31. ožujka (vikend akcija) | 80 € | 80 € · najniža u 30 dana: 100 € |
| 1.–15. travnja | 100 € | 100 € |
| 16. travnja (novo sniženje) | 70 € | 70 € · najniža u 30 dana: 80 € → popust -12,5% |
Intuicija kaže „-30%", jer je redovna cijena 100 €. Zakon gleda ono što je kupac stvarno mogao platiti u zadnjih 30 dana, a to je bilo 80 €. Uz sve to, sidrena cijena s referentnog dana stoji cijelo vrijeme, neovisno o akcijama.
Kako to rješava ShopKit
Oboje je ugrađeno i radi bez ijedne dodatne radnje trgovca.
Sidrena cijena
ShopKit je snimio cijenu svakog proizvoda i svake varijante na referentni dan i čuva je kao zasebnu, nepromjenjivu vrijednost — s PDV-om, jer je to iznos koji je kupac tog dana vidio. Snimka bilježi i odakle broj dolazi, pa se automatski snimljena cijena razlikuje od one koju je trgovac naknadno ručno ispravio. Na stranici proizvoda prikazuje se kao zaseban redak ispod cijene, s referentnim danom u oznaci.
Referentni dan je postavka, ne konstanta — ako ga pravilnik promijeni, mijenja se u administraciji, bez izmjene koda.
Najniža cijena u 30 dana
ShopKit bilježi svaku promjenu cijene u povijest. Hvata i one promjene koje se ne vide u cjeniku — istek akcije u ponoć, globalno pravilo popusta, specifičnu cijenu za grupu kupaca — jer uz izmjene proizvoda radi i dnevna snimka svih efektivnih cijena.
Kad je sniženje aktivno, uz sniženu cijenu prikazuje se najniža cijena iz prethodnih 30 dana, umjesto redovne, točno kako traži članak 7. stavak 2. Postotak popusta preračunava se prema toj istoj referenci, pa se ne može dogoditi da oglas obećava veći popust nego što se stvarno daje.
Kad povijest još ne pokriva punih 30 dana — novootvoren shop ili novododan proizvod — ShopKit tu tvrdnju ne prikazuje. Radije ništa nego netočno.
Cjenik
Svaki ShopKit shop objavljuje cjenik u XML-u na javnoj adresi /feeds/cjenik.xml. Generira se automatski svaki dan u 5 ujutro, a starije se verzije čuvaju 45 dana — pa se može dokazati što je u cjeniku stajalo određenog dana.
Sadrži naziv, šifru, marku, neto količinu i jedinicu mjere, maloprodajnu cijenu, cijenu po jedinici mjere, cijenu u posebnom obliku prodaje, najnižu cijenu u zadnjih 30 dana, sidrenu cijenu, EAN i kategoriju — uz podatke o trgovcu i vrijeme objave u zaglavlju.
Dvije ograde, da ne bude iznenađenja: neto količina i jedinica mjere popunjavaju se samo za proizvode kojima je unesena težina, a polje za najnižu cijenu u 30 dana ostaje prazno dok povijest cijena ne pokrije punih 30 dana.
Kratka provjera prije svake akcije
- Po kojoj sam najnižoj cijeni ovaj proizvod stvarno prodavao zadnjih 30 dana?
- Je li postotak izračunat prema toj cijeni, a ne prema redovnoj?
- Prikazujem li uz sniženu cijenu samo tu jednu referencu, bez treće cijene?
- Stoji li sidrena cijena s referentnog dana i izvan akcije?
- Traje li akcija toliko dugo da snižena cijena zapravo postaje redovna?
- Je li cjenik objavljen i ažuran?
Sidrenje radi jer ljudi cijenu ne procjenjuju u vakuumu. Ne treba ga se odricati — treba ga koristiti s brojkama koje stvarno stoje. Sidro koje izdrži provjeru radi jednako dobro kao i izmišljeno, a jedino ono ne nosi rizik.
